Pogled u daljinu konferencija

Izlagači

Anamarija Batista je interdisciplinarna istraživačica i kustosica sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti umjetnosti, arhitekture i ekonomije. Kao docentica na Institutu za teoriju umjetnosti i kulturalne studije Akademije likovnih umjetnosti u Beču, ona istražuje pitanje socijalističke perspektive na slobodno vrijeme u okviru projekta Kolektivne utopije poslijeratnog modernizma: Jadranska obala kao raj slobodnog vremena i razonode koji financira PEEK program. Bavi se pitanjima moderne i suvremene umjetničke prakse, arhitektonske teorije, ekonomije i obrazovne prakse. Uz bogato istraživačko iskustvo, Anamarija  Batista ima iskustvo u kustoskom radu. Ona je do danas uspješno istraživala i sudjelovala u implementaciji šest velikih interdisciplinarnih istraživačkih projekata (financiranih od strane FFG, Sparkling Science, FWF, Robert Bosch Stiftung, Austrijske akademije znanosti). Suurednica je Rethinking Density: Art, Culture and Urban Practices (Berlin: Sternberg Press, 2017.) i Coercion and Wage Labour: Exploring Work Relations Through History and Art (London: UCL, 2017.) kao i urednica Notions of Temporalities in Artistic Practice (Berlin i Boston: De Gruyter, 2022)

Antonia Dika je arhitektica, urbanistica i istraživačica koja živi i radi u Beču. Trenutno radi kao „senior scientist" na Sveučilištu za umjetnost i dizajn u Linzu, gdje vodi istraživački projekt „Collective Utopias of Post-War Modernism, Adriatic Coast as a Leisure and Defence Paradise“. Bila je dugogodišnja suradnica Ureda za obnovu grada Beča gdje je inicirala brojne interdisciplinarne projekte. Za projekt „Reisebüro Ottakringer Straße“ dobila je nagradu za interkulturalni dijalog Austrijskog Ministarstva obrazovanja, umjetnosti i kulture. Dika je predavala na raznim sveučilištima, zadnje na Arhitektonskom fakultetu Tehničkog sveučilišta u Beču, na Institutu za stanovanje i dizajn. Knjiga „Mapping the Croatian Coast. A Road Trip to Architectural Legacies of Cold War and Tourism Boom“ (Berlin: Jovis, 2020), koju je uredila zajedno s Bernadette Krejs, izabrana je među 20 internacionalno najboljih knjiga arhitekture na DAM Architecture Book Awards 2020.

Joe Djordjevski je historičar specijaliziran za turizam, okoliš, i kulturnu baštinu u Jugoistočnoj Europi. Djordjevski je doktorirao historiju na University of California, Sveučilištu u Kaliforniji, San Diego u martu 2022., gdje je odbranio svoju disertaciju pod naslovom "A Seaside for the Future: Yugoslav Socialism, Tourism, Environmental Protection, and the Eastern Adriatic Coastline, 1945-2000s". Trenutno je gostujući znanstvenik u Centru za istraživanje jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu, te je stipendist Nacionalnog vijeća za istraživanje euroazijske i istočnoeuropske regije (NCEEER) za projekt “Landscapes of Transition and Conflict: The Environmental Legacies of Civil War and Foreign Intervention in the Former Yugoslavia, 1991-Present.”

Vjekoslav Gašparović je diplomirao na arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2007. i studirao MA dokumentarnog filma na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Surađivao je s udrugom za istraživanja u arhitekturi Platforma 9,81, izvedbenom skupinom BADco., umjetniočlkim kolektiovom Montažstroj, te neformalnom skupinom arhitekata Pulska grupa. Jedan od osnivača pulske Zadruge Praksa 2011. Član građanske inicijative za Muzil "Volim Pulu". Autor kratkih dokumentarnih filmova "Čistina" (2010), "s Vama kroz život" (2014), "201410KU" (2014), "201507STDRL" (2015). Posljednjih godina bavi se obnovama srednjovjekovnih utvrda Possert, Petrapilosa i kaštela u Savičenti. Projekt pristupa i prezentacije utvrde Possert nominiran za nagradu Arhitektura na 20. Salonu Arhitekture Novi Sad te izložen na Danima arhitekture 2017. u Sarajevu. Projekt pristupa i prezentacije utvrde Petrapilosa nagrađen na BigSEE Architecture Awards 2020 u Ljubljani, priznanjem Honourable Mention na 22. Salonu arhitekture Novi Sad, te godišnjom nagradom Bernardo Bernardi za najuspješnija ostvarenja u području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja za 2020. godinu koju dodjeljuje Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA) u Zagrebu. Konzervacija utvrde Petrapilosa nagrađena je priznanjem Special Mention na 2020 European Heritage Awards / Europa Nostra Awards. 2022. izdao knjigu „Kameni blizanci – Kontinuirani ponoćni sat u Savičenti i Dvigradu“ o istraživanju renesansnih mehaničkih satova u Svetvinčentu i Dvigradu. Živi u Rovinju.

Svetlana Janković, magistar nauka iz oblasti odbrane, bezbednosti i zaštite, potpukovnica u penziji. U vojsci zaposlena od 1989. godine. Do penzije radila u Institutu za strategijska istraživanja Ministarstva odbrane, i bila je imenovano lice za pitanja rodne ravnopravnosti Ministarstva odbrane u Koordinacionom telu Vlade za rodnu ravnopravnost. Doktorandkinja na Fakultetu za inženjerski menadžment Univerziteta "Union-Nikola Tesla" u Beogradu. Autorka je preko 50 naučnih članaka i dva rada monografske prirode samostalno i u koautorstvu. Dobitnica Nagrade Anđelka Milić za 2018. U okviru misije OEBS-a u Srbiji radila je u Koordinacionom telu za rodnu ravnopravnost Vlade Republike Srbije kao konsultant za rod i bezbednost (2018. i 2019.). Dva puta (2010-2015. i 2016-2020.) je bila članica radnog tima Vlade Republike Srbije za izradu Nacionalnog akcionog plana za implementaciju Rezolucije „Žene, mir, bezbednost“ 1325 SB UN; članica posebne radne grupe Vlade za izradu Srategije za rodnu ravnopravnost 2021-2030, i akcionog plana za primenu Strategije 2021-2023. Bila je asistent na predmetu „Bezbednost i zaštita“ na Univerzitetu odbrane, trener za predmet „Liderstvo“, od 2017. gostujuća predavačica na Studijama roda na Fakultetu političkih nauka na smeru Međunarodna bezbednost i rod. Sada je aktivistkinja Fonda socijaldemokratske inicijative Beograd i saradnica Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, Mreže OCD – Žene, mir, bezbednost u Republici Srbiji, Centra za nenasilnu akciju Beograd-Sarajevo i Global analitike iz Sarajeva; predsednica Centra za podsticanje dijaloga i tolerancije Čačak i članica UO Crvenog krsta Čačak.

Merima Omeragić (1988, Sarajevo, Bosna i Hercegovina) je teoretičarka književnosti i kulture, Slavistkinja i viša stručna naučna saradnica na Univerzitetu u Sarajevu, pri Centru za interdisciplinarne studije “prof. dr Zdravko Grebo”. Završila je studij nacionalnih (južnoslavenskih) književnosti. Nakon završenog magistarskog studija, nagrađena je Zlatnom značkom kao najbolja studentkinja u svojoj generaciji na Filozofskom fakultetu i Univerzitetu u Sarajevu. Trenutačno radi na doktorskoj tezi “Postjugoslavenska antiratna ženska proza” na Teoriji sa opštom književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (Republika Srbija). Njen istraživački fokus predstavlja polje južnoslavenske književnosti, kulture, umjetnosti, filma i savremenih teorija. Autorka je naučnih radova objavljenih u relevantnim domaćim i međunarodnim zbornicima i časopisima. Koautorka je knjige „Brnjica za vještice“ (2021) sa Dubravkom Ugrešić. Učestovala je na nizu međunarodnih konferencija na kojima je prezentovala istraživačke teme povezane sa komparativnim, transnacionalnim, post/jugoslavenskim, transreligijskim, ali i interdisciplinarnim i intersekcionalnim kontekstima i pristupima.

Dinka Pavelić je arhitektica iz Zagreba, Hrvatska. Završila je postdiplomski studij na Institutu Berlage u Amsterdamu i Roterdamu. Trenutno radi na doktorskoj tezi o prostornom razvoju otoka "Arhipelagopolis – dom u moru" na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. Predavala je urbanizam na Arhitektonskom i Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u okviru studija Krajobrazne arhitekture, kao vanjska suradnica. Kao gostujuća profesorica, predavala je na Strelka Institutu u Moskvi i bila je dio europske komisije za pomoć ukrajinskoj vladi pri restrukturiranju sektora ugljena.. Bila je glavna i odgovorna urednica stručnog časopisa o arhitekturi "Čovjek i prostor" te angažirana u upravnim odborima strukovnih društava hrvatskih arhitekata (UHA, DAZ). Po zanimanju je arhitektica i urbanistica. Trenutno je zaposlena u Školi za primijenjenih umjetnosti, Odjel arhitekture, u Zagrebu.

Tanja Petrović je naučna savetnica na Institutu za studije kulture i sećanja ZRC SAZU u Ljubljani. Zanimaju je značenja i upotrebe socijalističkog jugoslovenskog nasleđa u postjugoslovenskim društvima, kao i kulturalni, jezički, politički i društveni procesi koji oblikuju realnost ovih društava. Autorica je i urednica više knjiga i velikog broja članaka sa područja antropologije postsocijalizma, studija sećanja, roda, kulturnog nasleđa, lingvističke antropologije i istorije rada. Među njima su Yuropa: Jugoslovensko nasleđe i politike budućnosti u postjugoslovenskim društvima (Fabrika knjiga 2015), Mirroring Europe: Ideas of Europe in Europeanization in Balkan Societies (Brill Publishing 2014), Srbija i njen jug: Južnjački dijalekti između jezika, kulture i politike (Fabrika knjiga 2015) i Utopia of the Uniform: Affective Afterlives of the Yugoslav People’s Army (Duke University Press 2024).

Franziska Schink Rođena sam i odrasla u DDR-u. Bavim se prostorima i estetikom svakodnevnog života, koje istražujem u kontekstu društvenih i političkih događanja. Pitanja koja proizlaze iz trenutnih životnih uvjeta često su polazište za moj rad i istraživanje, s ciljem stvaranja prostora za razmišljanje i doživljavanje kroz slike, tekstove ili scenske instalacije koje stvaraju okvir za raspravu i promišljanje. Moj umjetnički proces također uključuje rad s arhivskim materijalom. Materijal je polazište za reinterpretaciju prošlosti iz sadašnjosti i za razmišljanje o njoj za budućnost. Često radim u suradničkim i kolektivnim procesima koji se bave pitanjima društvenih i političkih promjena za zajedničku budućnost. Nakon diplomiranja kao ergoterapeutkinja (2000.), počela sam preispitivati životne prostore i uvjete života te reinterpretirati različite oblike ovisnosti tijekom putovanja oko svijeta brodom (od 2001. do 2007.). Zatim sam počela studirati Prostorne i dizajnerske strategije (2013.) na Sveučilištu umjetnosti u Linzu, gdje sam diplomirala s Austrijskom državnom nagradom 2019. godine. Od 2021. godine radim tamo kao asistentica koja ima umjetničke zadatke i predaje o umjetnosti i društvu.

Slavica Stamatović Vučković je vanredna profesorka i prodekanka za medjunarodnu saradnju na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Magistrirala je na Univerzitetu „La Sapienza“ u Rimu i doktorirala na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je brojnih inostranih stipendija (National Technical University of Athens; Institute for advanced interdisciplinary studies - I.S.U.F.I., University of Lecce; JFDP - Iowa State University, USA). Autorka je monografije "Arhitektonska komunikacija: Objekti kulture u Crnoj Gori 1945-2000" (Univerzitet Crne Gore, 2018) za koju je dobila nagradu na Trećem crnogorskom salonu arhitekture, zatim knjige "Spomenici Drugog svjetskog rata u Crnoj Gori" (Expeditio, Kotor, 2020) kao i brojih naučno-istraživačkih radova koji su objavljeni u domaćim i inostranim časopisima i publikacijama. Učestvovala je na XI Bijenalu arhitekture u Veneciji 2008. godine. Među dobitnicima je Trinaestojulske nagrade (2009), najvećeg državnog priznanja u Crnoj Gori.

Zoran Torbica U mladosti se isticao na području menadžmenta i organizacije. U svojim dvadesetima uspješno je vodio marketinšku i PR agenciju. Njegov interes za internet i nove tehnologije doveo je bežični internet u Srbiju, budući da je bio jedan od prvih operatera na Balkanu. Nedugo nakon toga pokrenuo je uslugu registracije domene sa kartičnim plaćanjem što je bilo po prvi put viđeno na ovim prostorima. Osim toga, Zoran Torbica je osnovao nevladinu organizaciju pod nazivom “Centar za razvoj Interneta” koja je doprinijela znanju i razvoju interneta u Srbiji. Zoran Torbica je u nedavnoj prošlosti bio posebni savjetnik Ministarstva za javnu upravu i lokalnu samoupravu kao i savjetnik gradonačelnika grada Kopra u Sloveniji. Osim navedenog, Zoran Torbica je prepoznatljiv i po brojnim uspješnim konferencijama koje je organizovao, među kojima su Ekomobilnost, Adria Summit, Blogomanija; Tvitomanija; Nova Energija.

* Biografije je prevela i lektorirala Emina Šabić


Program
30.08.2023., srijeda
Odmor i obrana na Jadranskoj obali – vojska

13:00–13:15 Uvod u konferenciju, Anamarija Batista i Antonia Dika

13:15–14:00 Antonia Dika, Univerzitet za umjetnost i dizajn Linz: Vojska na obali u doba mira, Karta je karta je karta je karta

14:00–14:45 Tanja Petrović, Institut za studije kulture i sjećanja ZRC SAZU, Ljubljana: Vojska, gradovi, vojni gradovi

14:45–15:30 Zoran Torbica, osnivač Facebook grupe JRM: JRM u srcu i na Fejsbuku

15:30–16:00 Pauza

16:00–16:45 Svetlana Janković, magistar nauka iz oblasti odbrane, bezbednosti i zaštite, potpukovnica u penziji: Žene u vojsci

16:45–17:30 Slavica Stamatović Vučković, Arhitektonski fakultet, Univerzitet Crne Gore: Transformacija ex-militarnih zona u Crnoj Gori: Porto Montenegro u Tivtu

17:30–18:15 Vjekoslav Gašparović, arhitekt: Prenamjena vojnog u turističko zemljište – istarska iskustva

18:15–18:30 Pauza

18:30–19:30 Panel diskusija: Vojni prostori na Jadranskoj obali, sjećanja, transformacije 

31.08.2023., četvrtak
Odmor i obrana na Jadranskoj obali – turizam

11:00–11:45 Kustosko vođenje kroz izložbu

11:45–12:30 Anamarija Batista, Akademija likovnih umjetnosti Beč & Ekonomski univerzitet Beč: Prostorne scenografije i društveno-tržišna koncepcija odmora na Jadranskoj obali

12:30–13:15 Joe Djordjevski, Univerzitet Graz: ‚Jake alijanse‘: Turizam i ekološke mjere u okviru razvoja Jadranske obale za vrijeme jugoslovenskog socijalizma, 1960-1980 (izlaganje na engleskom jeziku)

13:15–14:00 Dinka Pavelić, Arhitektonski fakultet, Univerzitet Ljubljana: Privatno i javno more

14:00–15:00 Pauza za ručak

15:00–15:45 Merima Omeragić, Centar za interdisciplinarne studije, Univerzitet Sarajevo: Kulturne poEtike ženskog odmora

15:45–16:30 Franziska Schink, Univerzitet umjetnosti i dizajna Linz: Ljudi organizuju srdačne dobrodošlice uz jabuku (izlaganje na engleskom jeziku)

16:30–17:00 Pauza

17:00–18:00 Panel diskusija: Transformacija obale, pitanje pomorskog dobra i pristupa obali

18:00–open end Party za zatvaranje izložbe